Naslovnica Ured za udruge Savjet za razvoj civilnog društva Publikacije Dokumenti Programi EU Osnivanje i vođenje udruge Kontakt English Hrvatski

Održana konferencija „Europa za građane: prve tri godine provedbe u Hrvatskoj“

Održana je konferencija Europa za građane: prve tri godine provedbe u Hrvatskoj u organizaciji Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske kojom se svečano obilježila treća godina uspješnog sudjelovanja Republike Hrvatske u programu Europa za građane, kao prve zemlje ne-članice Europske unije koja sudjeluje u tom programu Unije. Konferencija je okupila preko 150 sudionika, predstavnika županija, gradova i općina te organizacija civilnog društva iz Hrvatske, Italije i Slovenije.

U uvodnom dijelu, Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge istaknuo je da je u osnovi programa Europa za građane povratak temeljnim vrijednostima europske integracije, povezivanje ljudi, građana europskih zemalja. Svake godine na razini Europske unije preko milijun građana izravno sudjeluje u aktivnostima ovoga programa putem svojih organizacija, institucija, odnosno jedinica lokalne uprave, dajući tako doprinos stvaranju europskog javnog prostora. Trogodišnje iskustva Ureda za udruge u provedbi ovog programa i radu s korisnicima na terenu pokazuje da ovaj program nosi višestruke koristi. Ponajprije, omogućuje upoznavanje i jačanje razumijevanja i solidarnosti među građanima Hrvatske i ostalih europskih zemalja. Jačanjem kontakata  i umrežavanjem, stvara se podloga za razvoj budućih značajnijih projekata i programa financiranih iz proračuna EU te za različite nove oblike društvene i gospodarske suradnje. Konačno, istaknuo je da se ovim programom osnažuje građane Hrvatske za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u raspravama o europskim javnim politikama što je iznimno važno u kontekstu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
 
Ivo Dujmić, gradonačelnik Grada Opatije, pozdravio je sve nazočne te naglasio kako mu je izuzetna čast da je konferencija organizirana upravo u Opatiji te ugošćuje institucije uključene u proces europske integracije, tematiku koja je svakim danom sve aktualnija. Nataša Mikuš Žigman, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, istaknula je važnost svih programa Unije za RH. Riječ je o programima koji su uglavnom namijenjeni članicama EU, a za Republiku Hrvatsku svakako predstavljaju mogućnosti umrežavanja, upoznavanja s institucijama EU te uključivanja u unutareuropsku suradnju. Gđa Žigman uputila je pohvale zbog ostvarenih pozitivnih rezultata unutar programa Europa za građane u kojem je povrat uloženih sredstava najveći od svih programa Unije koji se provode u RH odnosno 4-5 puta veći. Trenutno se u RH provodi 12 programa Zajednice, a sljedeće godine očekuje se početak sudjelovanja u još tri. Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske govorio je o važnosti uspjeha provedbe programa Europa za građane s obzirom da se njime omogućuje približavanje institucija Europske unije građanima i ostvarivanje izravne komunikacije s građanima, što je jedan od glavnih fokusa programa. Naznačio je da je RH u završnoj fazi pregovora s EU te da su ostala samo 3 poglavlja za zatvaranje u sljedećoj godini. Važnost programa i sudjelovanja u njemu je, kao i važnost sudjelovanja u pretpristupnim programima, prepoznata u svjetlu priprema za buduće korištenje fondova EU kao i to što su oni koji su već sudjelovali, ili će sudjelovati, multiplikatori ideje EU i njenih vrijednosti. Dejan Jović, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, istaknuo je vrijednost programa u smislu promicanja ideje Europe kao ne samo političkog već i kulturno-društvenog prostora te alata za promicanje tolerancije, međusobnog razumijevanja i uvažavanja.
 
U sklopu Programa do sada je financirano tridesetak projekata u kojemu su hrvatski gradovi, općine ili organizacije civilnoga društva sudjelovali kao prijavitelji ili projektni partneri, a izložbenim plakatima koji su predstavljeni željelo se informirati javnost o iznimno uspješnoj apsorpciji sredstava kroz ovaj program Europske unije te promicati rezultate i postignuća tih projekata, kojima je cilj zbližavati građane država članica Europske unije i zemalja u pristupanju snaženjem građanskog sudjelovanja, interkulturnog dijaloga, socijalne kohezije i održivog razvoja.
 
Predstavnici uspješnih prijavitelja predstavili su svoje uspješne projekte i svoja iskustva u provedbi.
 
  • Projekt pod nazivom Emigracija - jučer i danas u ime Grada Rijeke umjesto gradonačelnika gospodina Vojka Obersnela, predstavila je vodeća suradnica za međunarodnu suradnju Grada Rijeke Irena Kregar Šegota. Naziv projekta je znakovit, jer je Rijeka početkom 20. stoljeća bila najveća emigracijska luka u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Cilj ovog projekta bio je upoznavanje i senzibiliziranje građana Rijeke, a posebno mladih društvenih skupina, s Europskom unijom. Projektu je Europska komisija dodijelila nagradu Golden Star Awards 2009.godine.
  • Projekt „Sve za EU: Građani za Europu“ ispred Istarske županije prezentirala je stručna suradnica za međunarodnu suradnju Patrizia Bosich. Ciljevi ovog projekta bili su stvoriti i podržati organiziranje građanskih panel rasprava za promociju Europskog građanstva na lokalnoj razini, prikupiti mišljenje građana o ključnim Europskim pitanjima o budućnosti Unije s naglaskom na aktivno građanstvo, ponuditi platformu za poticanje interakcije među građanima o sudjelovanju na europskoj razini i razvoj aktivne građanske svijesti, te osnažiti dijalog između europskih građana i institucija EU-a.
  • Voditeljica izdavaštva i istraživanja Centra za ženske studije Sandra Prlenda predstavila je projekt Centra za ženske studije pod nazivom „Istraživanje sjećanja žena žrtava nacizma i nedemokratskih režima u istraživanju i podučavanju“. Glavni cilj projekta bio je istražiti rodne značajke sjećanja žrtava nacističkih, fašističkih i komunističkih režima, prvenstveno žena, problematizirati njihovu povijesnu relevantnost i medijsku obradu te izraditi model njihovog prikladnog korištenja u nastavi povijesti i kulturno –studijskim istraživanjima pamćenja. U sklopu projekta izrađena je internetska stranica www.sjecanjazena.eu, na kojoj su postavljeni materijali, tekstovi i poveznice nastale i prikupljene projektu. Izrađena je i brošura s rezultatima projekta, naslovljena „Sjećanja žena žrtava nacizma i nedemokratskih režima“. Projekt je dobio posebnu pohvalu prilikom dodjele nagrada Golden Star Awards Europske komisije.
  • U ime Volonterskog centra Zagreb govorila je koordinatorica međunarodne razmjene volontera Stefania Fossati. Rad Volonterskog centra Zagreb podržan je kroz strukturnu (institucionalnu) potporu u sklopu programa Europa za građane za 2010. godinu, kojim je osigurano djelovanje na četiri glavna programska područja (Međunarodni volonterski servis, Zagrebački volonterski servis, Edukacija i savjetovanje, te Promocija i zagovaranje) VCZ-a, u većinskom iznosu od 65%.
  • Ispred Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, projekt „Istria Communicating Europe“ predstavila je Upraviteljica Kristina Bulešić Stanojević. Projekt I.C.E. je imao za cilj proširiti znanje i razumijevanje o Europskoj uniji te o procesu europskih integracija među građanima Hrvatske, s naglaskom na mlade, promicanje prioritetnih europskih tema (EU građanstvo, međukulturni dijalog i volonterstvo), poticati interes i potrebu za informiranjem o EU, upoznati ciljane skupine s raspoloživim predpristupnim sredstvima, analizirati mišljenje građana Istarske županije o EU pitanjima u svrhu budućih regionalnih politika.
Nakon predstavljanja primjera dobre prakse Cvjetana Plavša Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, govorila je o mogućnostima sufinanciranja projekata realiziranih kroz ovaj Program, kao i uopće o potporu koju Nacionalna zaklada nudi oirganizcijama civinga društva u RH,  a načelnica Marina Buza-Vidas iz
Ureda za udruge predstavila je aktivnosti i usluge koje Kontakt točka za program Europa za građane nudi u cilju olakšavanja prijava na natječaje te kvalitetne provedbe projekata financiranih kroz Program.

 

 
 
Na Okruglom stolu pod nazivom „Europa za građane za jedinice lokalne (regionalne) samouprave“, nakon uvodnog predstavljanja gostiju - predstavnica/pre dstavnika jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske, Slovenije i Italije – Mladen Ivanović, koordinator u Udruzi općina RH, na konferenciji u ulozi moderatora, zahvalio je Uredu za udruge na pruženoj prilici za predstavljanje projekata, kao i razmjenu iskustava provedbe projekata u sklopu Programa Europa za građane te posebno tehničkoj pomoći koju Ureda pruža u ulozi Kontakt točke Programa u Republici Hrvatskoj.
Gđa Karmen Španjol Bičanić, viša stručna suradnica za pripremu i provođenje projekata EU Grada Raba, predstavila je projekt Grada Raba pod nazivom „Kampor – polje sjećanja“ koji će se provoditi tijekom sljedeće godine. Ovaj projekt koji za cilj ima približavanje Europe građanima kroz promicanje europskih vrijednosti uz očuvanje sjećanja na žrtve i mjesta stradavanja u koncentracijskom logoru Kampor na otoku Rabu, okupio je ukupno 11 partnera uključujući nekoliko gradova, općina i udruga iz Italije, Slovenije i Hrvatske, što je posebno važno u kontekstu ciljeva samog Programa Europa za građane kao što su promicanje interkulturnog dijaloga i poštivanja različitosti. Svrha projekta bila je poticanje aktivnosti, rasprava i razmatranja koje se odnose na građanstvo, demokraciju, zajedničke vrijednosti, povijest i kulturu te stvaranje modela za jačanje tolerancije i zajedničkog razumijevanja između građana Europe posebno na području Slovenije, Hrvatske i Italije, kao doprinos međukulturalnom dijalogu i razumijevanju povijesti.
Gđa Andreja Megušar, savjetnica za međunarodnu suradnju i protokol Općine Škofja Loka iz Slovenije, govoreći o dugogodišnjoj tradiciji suradnje i partnerstva s općinama iz Austrije, Srbije, Italije, Belgije, Njemačke i Republike Češke , posebno je istaknula da se prilikom izrade projekata u sklopu Programa Europa za građane vode idejom teme koja je dotične godine glavna u EU (2010 godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, dok će 2011 biti fokusirana na volonterstvo). Općina Škofja Loka još od 1999. uspješno surađuje sa Općinom Maasmechelen iz Belgije te su u razdoblju od 2000. do 2005. proveli četiri projekta. Tijekom 2008. sudjelovali su kao partner na dva projekta nakon čega su bili dovoljno kapacitirani da preuzmu ulogu glavnog provoditelja dvaju projekata i to u 2009./2010. pod nazivom „Europa za građane“ i 2010./2011. projekt „CUL.LOKA.SI. Prvi od dva navedena projekta iz 2009./2010. bio na temu EU godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti s ciljem zbližavanja ljudi i poticanja europskog građanstva i jednakih prava, razvijanja europskog identiteta temeljenog na zajedničkim vrijednostima te poticanje interakcije između građana i organizacija civilnog društva, a proveden je u partnerstvu s partnerima iz 5 zemalja EU (Belgija, Irska, Češka, Njemačka i Italija) te Hrvatske, a održane tri konferencije bile su na temu prirodnog i kulturnog nasljeđa; integracije korporativne društvene odgovornosti u lokalne politike u području zaštite okoliša; te grad po mjeri mladih ljudi. Sljedeći projekt pripremljen u sklopu 2011 europske godine volonterstva provodit će se u partnerstvu s gradovima iz Belgije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Italije, a od kojih su neki članovi udruženja „Passion Cities“. Projekt je temeljen na aktivnostima organiziranja različitih događanja u sklopu obilježavanja i očuvanja srednjovjekovne tradicijske kulture (sajmovi, glazbeni festivali, konferencija, javne rasprave i kreativne radionice), studijskom posjetu Belgiji s ciljem uključivanja mladih u različite volonterske aktivnosti te konferencije na temu uloge volontera. Na kraju svog izlaganja gđa Megušar iznijela je nekoliko preporuka za uspješnu provedbu projekata, te vrlo bitnim smatra dobru promociju i dobro poznavanje teme koja svakako treba biti vezana uz lokalnu problematiku, kao i aktivno sudjelovanje svih sudionika i mogućnost iznošenja pojedinačnih mišljenja.
G. Christian Atturo, savjetnik za politiku Općine Piglio iz Italije izložio je iskustva bratimljenja Općine Piglio s Gradom Primoštenom iz Hrvatske, suradnje na gospodarskom i kulturnom planu, kao i provedbe zajedničkog projekta u sklopu Programa Europa za građane.
Tijekom rasprave gosti i sudionici govorili su o vlastitim iskustvima posebno na temu pronalaženja partnera i uspostavljanja i/ili njegovanja dugogodišnje suradnje, kao i izazova u provedbi projekata, te snalaženja u ulozi glavnog provoditelja projekata u partnerstvu sa čak 8 partnera. Kao odgovor na pitanje koji su to faktori o kojima prvenstveno ovisi uspješno uspostavljanje i održavanje suradnje sa drugim sredinama, zaključeno je da značajnu ulogu na formalnoj razini nosi čelnik jednog grada i/ili općine i to prilikom službenih kontakata, dok su ostali zaposlenici bitni za održavanje suradnje i provedbu zajedničkih projekata na operativnoj razini.
Dejan Hribar, predstavnik Kontakt točke Programa iz Slovenije, informirao je prisutne da od 2009. od kada je uspostavljena Kontakt točka, od ukupno 210 općina u Sloveniji 84 općine imaju uspostavljene kontakte sa 120 općina iz EU, prema podacima njihove analize. Isto tako, u Sloveniji češće projekte prijavljuju organizacije civilnog društva nego jedinice lokalne samouprave. Slične rezultate vezano uz veće sudjelovanje udruga u Programu pokazala je i analiza iz 2009. u Hrvatskoj, koju je ukratko predstavio Mladen Ivanović, a prema kojoj je 75% gradova i općina u Hrvatskoj, koji su sudjelovali u ispitivanju, do tada uspostavilo 2774 bratimljenja, od čega 30% prije 1990. a 70% nakon 90-tih.
Zaključno sudionici ovog okruglog stola složili su se da svi imaju vrlo pozitivna iskustva kako općenito vezano uz suradnju s bratimljenim gradovima i općinama tako i prilikom provedbe projekata u sklopu Programa Europa za građane, koji je nezamjenjiv izvor sredstava pogotovo u slučaju manjih lokalnih zajednica.
  
Okrugli stol pod nazivom „Europa za građane za organizacije civilnoga društva“, kojeg je moderirao g. Igor Bajok iz udruge „Delta“, okupio je predstavnike civilnog društva iz različitih zemalja sudionica programa „Europa za građane“ s ciljem predstavljanja njihovog iskustva s provođenjem projekata u sklopu Programa.
G. Nicola Catellani iz udruženja „SERN – Sweden-Emilia Romagna Network“ sa sjedištem u Italiji (Bologna), koje uključuje jedinice lokalne samouprave svih razina (općine, gradove, provincije, regije) te organizacije civilnoga društva iz Švedske i Italije, predstavio je načine na koje njihova mreža jača kapacitete svojih članica za uspješno prijavljivanje na natječaje u sklopu raznih programa EU, uključujući program „Europa za građane“, u sklopu kojeg su dosad razvili i uspješno prijavili već više od 30 projekata.
G. Andrej Jus iz organizacije „Institut Hevreka“ iz Slovenije (Ljubljana), detaljno je predstavio projekt pod nazivom „Za tolerantan i društveni suživot svih generacija“, kojeg je njegova organizacija uspješno provela u sklopu Programa. Jedna od glavnih aktivnosti projekta bio je „Festival za treću životnu dob“, čije su glavne teme bile mogućnosti iskorištavanja (gospodarskog) potencijala starućeg stanovništva u Europi i poticanje međugeneracijske solidarnosti. 
Gđa Božica Sedlić iz udruge „Europski dom Slavonski brod“ iz Hrvatske - udruge koja je već dva puta dobila sredstva za financiranje svojih projekata u sklopu Programa - predstavila je oba projekta, od kojih se jedan usmjerava na razvoj omladinskih parlamenata u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske, a drugi na promicanje osnivanja europskih klubova u raznim odgojno-obrazovnim institucijama u Hrvatskoj.
G. Kenan Hadžimušić iz organizacije ECAS sa sjedištem u Belgiji (Bruxelles), u svom se izlaganju prije svega osvrnuo na financijske i tehničke poteškoće u provedbi projekata u sklopu Programa, pri čemu je među ostalim istaknuo problem pronalaženja sredstava za sufinanciranje projekata (pri čemu je pozdravio najnoviju promjenu prema kojoj će se iznos obveznog sufinanciranja projekata s 40% smanjiti na 30%), zatim problem propisanog ograničenja visine proračunske stavke kojom se financira osoblje koje radi na projektu na 20% ukupnih troškova (što vrijedi za neke natječaje u sklopu Programa) i slično. Napomenuo je također da Program ne bi smio biti svrha samom sebi, već bi trebao doista služiti kao instrument poticanja uključivanja građana na svim razinama donošenja odluka.
Nakon što su panelisti završili sa svojim izlaganjima, razvila se dinamična rasprava u kojoj su se sudionici dotakli raznih aspekata provedbe Programa. Tako je primjerice istaknut problem dobivanja bankovnih jamstava za predfinanciranje projekata koje „Izvršna agencija za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike (EACEA)“ ponekad traži od udruga s manjim financijskim kapacitetima, zatim problem nedostatnog sufinanciranja projekata od strane jedinica lokalne samouprave, no i mnoge pozitivne strane Programa poput relativno jednostavnog procesa prijave i administrativnog upravljanja projektom, što, između ostalog, omogućuje i manjim organizacijama civilnoga društva relativno jednostavno sudjelovanje u Programu. 
 
Dva okrugla stoga prvoga dana konferencije okupila su predstavnike organizacija civilnoga društva te lokalne i regionalne samouprave iz Italije, Slovenije i Hrvatske s namjerom predstavljanja iskustava sudjelovanja u programu Europa za građane i intenziviranja suradnje među tim državama facilitiranjem prijava na natječaje unutar Programa. 
Program se drugoga dana nastavio u formatu foruma za traženje partnerskih organizacija odnosno gradova i općina triju zemalja kao budućih partnera na projektima suradnje bratimljenih gradova, a koji bi se financirali iz programa Europa za građane.

 

 

 
 

 

 
 
Tijela državne uprave
Lokalna i područna samouprava
Zaklade i fondovi
Poduzeća
Fondovi Europske unije
Ostali međunarodni donatori