Naslovnica Ured za udruge Savjet za razvoj civilnog društva Publikacije Dokumenti Programi EU Osnivanje i vođenje udruge Kontakt English Hrvatski

Izvješće s Dana udruga

U organizaciji Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Savjeta za razvoj civilnoga društva, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva te projektnog tima TACSO Hrvatska, tradicionalna konferencija Dani udruga održana je od 13. do 15. svibnja u Zadru.

Na ovogodišnjim Danima udruga sudjelovalo je više od 180 članova udruga, zaposlenika državne i javne uprave, gostiju te ostalih uzvanika.

 
Četvrtak, 13. svibnja
 
Svečano otvorenje Dana udruga
 
Svečanom otvorenju Dana udruga prisustvovali su, između ostalih, prof. dr. sc. Ankica Marinović, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske i Povjerenica za ljudska prava i civilno društvo, dr. sc. Igor Vidačak,  predstojnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, mr. sc. Slađana Novota, predsjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva, Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Aida Bagić, savjetnica na projektu TACSO u Hrvatskoji predstavnici Zadarske županije i grada Zadra.
 
 
Uvodni govornici naznačili su izuzetnu važnost i već tradicijsku značajku organiziranja Dana udruga, izrazivši zadovoljstvo brojem sudionika. Značaj doprinosa civilnoga sektora u pretpristupnom razdoblju, odnosno u uspješnom povlačenju sredstava iz EU fondova, prepoznat je kao neizmjerno važan, s obzirom na inovativnu i mobilizacijsku ulogu koje organizacije civilnoga društva preuzimaju u procesima društvenih promjena. U tom kontekstu istaknuta je prepoznatljivost udruga kao nezamjenjivih partnera pri provođenju akcija podržavanih iz EU fondova, te su predstavljeni napori svake od institucija relevantnih za pružanje podrške organizacijama civilnoga društva i stvaranja poticajnog okruženja za njihovo djelovanje, s posebnim naglaskom na inicijative koje se poduzimaju u svrhu pravovaljane pripreme za članstvo u Europskoj uniji, odnosno za korištenje europskih financijskih izvora koji će udrugama postati dostupni po ulasku Hrvatske među zemlje članice.
 
 
Panel rasprava: Uloga i doprinos udruga uspješnom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije
 
Nakon uvodnih govora slijedila je  panel rasprava o ulozi i doprinosu udruga u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, čime je otvorena glavna tema ovogodišnjih Dana udruga. Raspravljano je o specifičnoj poziciji udruga u povlačenju sredstava iz EU fondova: udruge su se pokazale kao vrlo vješte i uspješne u povlačenju sredstava iz europskih fondova - samo u sklopu nacionalnih programa udruge su bile među najuspješnijim korisnicima programa pomoći EU, jer su natječaji za sektor civilnoga društva apsorbirani  u gotovo stopostotnom iznosu. Tina Šimurina, novinarka HRT-a i urednica Euromagazina, moderatorica plenarne rasprave uvodno je naglasila  da su proteklih godina projekti udruga bili financirani iz pretpristupnih fondova i drugih programa pomoći Europske unije, i to s više od 8 milijuna eura samo kroz nacionalne programe. Riječ je o ukupno 71 projektu, za čije praćenje je nadležan Ured za udruge Vlade RH (UZUVRH), zajedno sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje (SAFU).
 
Ana Šimunić iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF)  predstavila je ukratko institucionalni i organizacijski okvir za provođenje projekata financiranih iz europskih fondova čiji korisnici su udruge u RH, istaknuvši prioritetna područja koja Europska komisija financira za sektor civilnoga društva.
 
Aleksandra Janjić, razvojna direktorica OGI – Organizacije za građanske inicijative iz Drniša  podijelila je svoje iskustvo u svojstvu voditeljice nekoliko projekata financiranih iz europskih izvora, istaknuvši ulogu značajnih iznosa potpore koji udrugama omogućavaju trajnije zapošljavanje suradnika u udruzi, doprinoseći time jačanju ljudskih kapaciteta na koje se oslanja dugoročno djelovanje udruge, a time se uspijevaju riješiti i važna ekonomsko-socijalna pitanja, kao primjerice zapošljavanje pripadnika teško zapošljivih skupina, što je od osobite važnosti za lokalne zajednice izvan velikih urbanih središta. Nadalje, istaknula je kako se udruge koje su uspješne provoditeljice projekata financiranih iz EU fondova u lokalnim zajednicama prepoznate kao pokretači pozitivnih promjena u kontekstu reformi koje RH provodi u sklopu pretpristupnih procesa, te im taj status olakšava pristup i uspostavljanje dugoročne suradnje s lokalnim dionicima, napose lokalnom samoupravom. S druge pak strane ukazalo se na moguću opasnost da udruge koje se uvelike oslanjaju na sredstva iz pretpristupnih programa izgube izravan dodir sa svojom misijom, prilagođavajući svoje djelovanje uvjetima i propozicijama pojedinih natječaja. Jasmin Sadiković, predsjednik udruge Zeleni Osijek u tom je kontekstu prema svome iskustvu opovrgnuo nužnost takve negativne promjene, istaknuvši kako se vodstvu udruge pri korištenju pretpristupnih sredstava ostavlja veliki manevarski prostor za usmjeravanje djelatnosti organizacije, te se oslanjanje na europske izvore sredstava može i treba iskoristiti za ispunjenje misije udruge za ostvarenje dugoročne održivosti zahvata i inicijativa za društvenom promjenom koje udruga poduzima, bez nužnog negativnog aspekta fokusiranja akcija na zahtjeve Europske komisije kao donatora.
 
Jože Gornik, direktor Centra za informiranje, suradnju i razvoj nevladinih organizacija iz Ljubljane predstavio je iskustvo slovenske organizacije pri prelasku na korištenje strukturnih fondova: nažalost, civilni sektor u Sloveniji  imao je negativno iskustvo s obzirom na nerazvijene kapacitete za pristup sredstvima iz strukturnih fondova, što se u najvećoj mjeri odnosi na kapacitete nevladinih organizacija da vlastitim financijskim kapacitetima financiraju provedbu projekata, jer se unutar procedura provedbe projekata strukturnih fondova plaćanja korisničkim udrugama odvijaju po načelu povrata troškova, bez predfinanciranja. Vezano uz to, predstavio je rješenje koje je u Sloveniji olakšalo taj aspekt provedbe europskih projekata, a u sklopu kojega su slovenske javne institucije preuzele na sebe dio tereta financijskog podržavanja projektnih aktivnosti do trenutka kada troškovi budu nadoknađeni iz strukturnih fondova.
 
Raspravljalo se o složenosti, zahtjevnosti i dugotrajnosti procedura upravljanja projektima koji se financiraju iz europskih izvora – naglasak je stavljen na financijski aspekt provedbe, zbog kojega se udruge često dovode u poziciju da se moraju zaduživati kako bi završile provedbu ugovorenih projekata, te na izrazito birokratizirane postupke tehničke provedbe. Erol Akdag iz Delegacije Europske unije reagirao je iz publike naglasivši kako su sve te procedure zahtjevne i složene upravo u cilju zaštite financijskih interesa Europske unije, jer novac kojime se svi projekti financiraju dolaze od poreznih obveznika Unije.
 
 
Zaključno je istaknuto kako sredstva iz europskih fondova odnosno udruge koje su uspješne provoditeljice projekata pretpristupne pomoći bitno doprinose reformama kroz koje Hrvatska prolazi, te je uloga Europske komisije kao donatora u tom kontekstu iznimno važna. Doprinos udruga pri procesima prilagodbe Republike Hrvatske u svrhu pristupanja nezamjenjiv je te valja unaprijed razmišljati kako udrugama olakšati korištenje kako pretpristupnih tako i strukturnih fondova po pristupanju.
 
 
Petak, 14. svibnja
 
Plenarna sjednica: Pretpristupni i strukturni fondovi
 
U petak, 14. svibnja održana je plenarna sjednica o sličnostima i razlikama pretpristupnih i strukturnih fondova EU na kojoj je istaknuta važnost pravodobnog početka priprema za korištenje strukturnih fondova. Nakon sjednice održana je panel rasprava o učinkovitosti tehničke pomoći koje udruge primaju u povlačenju sredstava iz EU fondova, a potom i kratko predstavljanje istraživanja o upravljačkim praksama i aktivizmu u organizacijama civilnog društva u područjima demokratizacije i ljudskih prava.
 
Ana Šimunić is SDURF-a govorila je sličnostima i razlikama pretpristupnih i strukturnih fondova. Usporedba tih fondova od izuzetne je važnosti jer će Hrvatska prilikom ulaska u EU početi koristi strukturne fondove koji se bitno razlikuju od pretpristupnih fondova. Hrvatska trenutačno koristi IPA predpristupne fondove koji su sličniji strukturnim fondovima nego što su to bili CARDS ili PHARE. Istaknuto je da su iznosi u IPA fondovima znatno veći od prijašnjih, te da će se još povećati kroz strukturne fondove.
 
Neke od razlika pretpristupnih i strukturnih fondova su da se ciljevi strukturnih fondova više povezuju sa kohezijskim ciljevima EU koji se uključuju u strateško planiranje na nacionalnoj razini. U pretpristupnim fondovima više pozornosti je posvećeno nacionalnim razvojnim ciljevima jer su zemlje i dalje ispod prosjeka EU i često imaju potrebu razviti neke sektore koji nisu prioriteti kohezijskih ciljeva. Važno je naglasiti da se provedba strukturnih fondova više oslanja na nacionalne kapacitete provedbe te da su nacionalne stope sufinanciranja značajnije veće.
 
Katarina Ivanković Knežević, ravnateljica Uprave za međunarodnu suradnju u području rada i socijalne sigurnosti u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, i zamjenica predsjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva predstavila je cjelokupni put koji su institucije uključene u IV. komponentu IPA-e prošle u svrhu ispunjenja institucionalnih uvjeta za provedbu tog instrumenta pretpristupne pomoći, koji osim što za cilj ima potpomognuti potrebne reforme, također jest i alat za pripremu i prilagođavanja cjelokupnog sustava za preuzimanje provedbe strukturnih fondova. Predstavljeni su također pravni i institucionalni okviri za provođenje projekata za sektor civilnoga društva u sklopu Europskog socijalnog fonda, koji se oslanjaju na provedbene strukture IPA-e. Najavljene su sektorske konzultacije odnosno radionice i info dani koji će se održavati diljem Hrvatske kako bi se potencijalnim prijaviteljima predstavili uvjeti i postupci provođenja natječaja u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, te kako bi se s potencijalnih korisnicima prošla sva prijavna dokumentacija.
 
 
Rasprava se nastavila u smjeru promišljanja okolnosti u kojima će se udruge i institucije uključene u provedu strukturnih fondova nalaziti, te su najavljene i pojedine inicijative za iznalaženje rješenja kojima bi se udrugama olakšalo premošćivanje financijskih poteškoća  upravljanje sredstvima EU fondova nakon pristupanja.   
 
Prezentacije:
 
Panel rasprava – Učinkovitost postojećih oblika tehničke pomoći
 
Panel raspravu koju je moderirala Aida Bagić iz ureda projekta TACSO Hrvatska imala je kao cilj izložiti mogućnosti i poteškoće učinkovitosti tehničke pomoći. Krajnja svrha nije bila predstaviti samo postojeće mogućnosti već i dati prijedloge za bolju iskoristivost tehničke pomoći te predložiti načine kako učiniti tehničku pomoć korisnijom za udruge civilnog društva.
 
 
Branka Peurača, konzultantica Meliore d.o.o, iznijela je preliminarne rezultate pregleda tehničke pomoći trenutno dostupne udrugama i drugim organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj. Pregled će se zasnivati na intervjuima s pružateljima tehničke pomoći iz civilnog, javnog i privatnog sektora te s predstavnicima udruga koje su koristile usluge tehničke pomoći, a provodi se kao jedna od aktivnosti TACSO projekta u Hrvatskoj. Prema preliminarnim rezultatima, iz perspektive pružatelja tehničke pomoći udruge su u usporedbi s drugim sektorima vješte, odgovorne i motivirane. Unutar sektora pak postoje velike razlike u potrebama između regija (udruge iz velikih gradova i područja od posebne državne skrbi većinom  su naprednije i iskusnije). Pružatelji tehničke pomoći smatraju da je potrebno uložiti više napora u informiranje udruga prije direktnog kontakta na info-danima ili radionicama kako bi očekivanja bila realna. Također, potrebno je više raditi na promicanju partnerstva i izgradnji specifičnih vještina potrebnih za uspostavu i održanje kvalitetnih i dugotrajnih suradničkih odnosa. Udruge pak smatraju da nema dovoljno prilika za sustavno učenje i izgradnju kapaciteta, budući da se većina dostupnih usluga koje se ne moraju platiti odnosi na specifične natječaje. Većina ih se u okviru strateškog i programskog planiranja ne bavi razvojem ljudskih potencijala te se odluke o angažiranju vanjskih stručnjaka nerijetko donose pod pritiskom rokova i ad hoc.
 
Andrijana Parić, konzultantica Razbora d.o.o., predstavila je neke iznimno važne izazove i preporuke za udruge u korištenju konzultantskih usluga u pripremi i provođenju projekata. Kao jednu od najvećih prepreka u učinkovitom korištenju konzultantskih usluga Parić je istaknula nedovoljnu educiranost udruga o tome kako se koristi tehnička pomoć te nedostatak razumijevanja koje su obveze i odgovornosti konzultanata. Informiranje, umrežavanje i edukacija su predstavljeni kao ključni elementi za učinkovito korištenje tehničke pomoći, kao i partnerski pristup konzultantskim tvrtkama što u konačnici omogućuje bolje razumijevanje i rezultate. Korištenje EU pretpristupnih fondova je namijenjeno za unapređenje kvalitete rada kroz fokusiranje na održivost, transparentnost, participativnost, horizontalne politike i poboljšanje administracije koje su sve bitne za dobar rad udruga. Razmjena iskustava i znanja između udruga jedan je od ključnih ideja poboljšanju kvalitet rada udruga civilnog društva jer se tako udruge bolje umrežavaju, a i također zajedno rješavaju probleme i pomažu jedni drugima.
 
Na sljedećem predstavljanju unutar panel rasprave Sanja Galeković iz SAFU-a objasnila je koja ustanova je odgovorna za koji dio ugovaranja o bespovratnim sredstvima EU. SAFU ima ulogu ugovaratelja, Europska komisija vrši ex-ante kontrolu i daje smjernice dok Ured za udruge ima ulogu provedbenog tijela koji zajedno sa Savjetom za razvoj civilnog društva određuje prioritetna područja za financiranje. Galeković je detaljno opisala dostupnost i strukturu tehničke pomoći unutar projektnog ciklusa te je predstavila neke izjave korisnika projekata o tome što misle da je dobro a što bi se moglo poboljšati u ugovaranju i tehničkoj provedbi projekta.
 
Gordana Forčić iz Udruge za razvoj civilnog društva SMART, predstavila program regionalnog razvoja kao jedan od načina davanja tehničke potpore. Svrha programa regionalnog razvoja je ojačati sposobnosti organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini kroz informiranje, savjetovanje i izobrazbu. Uzimajući u obzir različite kapacitete i sektore djelovanje raznih udruga one trebaju različitu vrstu potpore, stoga je potrebno procijeniti potrebe raznih korisnika tehničke pomoći što se temelji na identifikaciji korisničkih skupina, upitniku za izobrazbu i povratnim informacijama od korisnika.  
 
Prezentacije:
 
Paralelni okrugli stolovi
 
U poslijepodnevnom terminu od 15:00 do 18:00 sati održano je pet paralelnih okruglih stolova, čija je svrha bila raspraviti aktualne teme od interesa za organizacije civilnoga društva, kao i umrežavanje u svrhu što bolje iskoristivosti EU fondova. Teme okruglih stolova bile su: Važnost fondova EU za podizanje razine socijalne uključenosti, Mogućnosti i izazovi poticanja razvoja volonterstva kroz fondove EU, Važnost izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama za suzbijanje korupcije, Održivi razvoj otoka i priobalja uz očuvanje biološke raznolikosti i Promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj: mogućnosti kroz EU fondove.

Izvješća s okruglih stolova, kao i prezentacije govornika pronađite u nastavku.
 
 
Okrugli stol Važnost fondova EU za podizanje razine socijalne uključenosti 
(Pučka kuhinja, Caritas Zadarske nadbiskupije, Zadar) 
 
U prostorijama Pučke kuhinje Caritasa Zadarske nadbiskupije u petak, 14. svibnja 2010., u 15 sati održan je okrugli stol na temu Važnost fondova EU za podizanje razine socijalne uključenosti. Kako se socijalnim uključivanjem bave brojne vrste pravnih neprofitnih osoba, na okruglom stolu aktivno su sudjelovali predstavnici udruga, Caritasa te javne uprave dok su se među publikom u raspravu uključivali predstavnici različitih ustanova i drugih neprofitnih organizacija.
 
Na samome početku, gospođa Amalija Hrepić, psihologinja Udruge „Most“,  ukratko je predstavila programe Udruge , koja je svoje djelovanje u području socijalnog uključivanja razdijelila na program za mlade u riziku, program za beskućnike te program koji promiče volonterski rad i aktivizam mladih. Program za mlade u riziku sastoji se od POP programa i Malog savjetovališta. Posebni odgojni postupak ili POP-program afirmira vršnjačku pomoć u radu s mladima s poremećajem u ponašanju. U sklopu Malog savjetovališta, stručnjaci iz područja humanističkih znanosti i mladi pomagači - volonteri organiziraju psihosocijalnu potporu mladima iz rizičnih grupa koji su u dobi od 13-18 godina. Uz pomoć Grada Splita i Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, djelatnici i volonteri udruge Most osmislili su program skrbi i brige o beskućnicima te u potpunosti preuredili i organizirali dva gradska prostora za boravak socijalno ugroženih sugrađana, beskućnika i skitnica. Prihvatilište za beskućnike započelo je sa radom 01. listopada 2000., a u studenome 2003. otvoreno je i Prihvatilište za žene beskućnice, koje funkcionira kao stambena zajednica što je jedinstveni oblik rada sa beskućnicama u Republici Hrvatskoj.
 
Don Ivica Jurišić, ravnatelj Caritasa Zadarske nadbiskupije  je predstavio strukturu svoje organizacije, kao i programe koje provodi u sklopu svoje djelatnosti. Naglašeno je kako je Caritas Zadarske nadbiskupije otvorenije djelovanje započeo tijekom Domovinskog rata,  no Caritas je kao jedan važan segment djelovanja Katoličke crkve puno duže bio prisutan među vjernicima koji su željeli pomoći. Shodno razvoju situacije tijekom Domovinskog rata razvijao se i Caritas Zadarske nadbiskupije te stvarao potrebne programe kako bi najučinkovitije pomogao onima u potrebi. Programi Caritasa Zadarske nadbiskupije dijele se na socijalnu službu, obiteljsko savjetovalište te redovite prigodne akcije.
 
Socijalna služba Caritasa Zadarske nadbiskupije pomaže u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba kategorijama korisnika koji se nađu u socijalno zaštitnoj potrebi, a čiji problemi nisu dovoljno ili uopće nisu obuhvaćeni važećim Zakonima, prvenstveno Zakonom o socijalnoj zaštiti. Korisnici su samci ili obitelji koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom, prihodom od svoje imovine ili iz drugih izvora. Socijalna služba uključuje i sljedeće potprograme: 
  • ProVita – materijalna i moralna podrška majkama koje su odustale od pobačaja
  • Pučke kuhinje u Zadru i Benkovcu
  • Boravak za djecu iz rizičnih obitelji - pomoć maloljetnoj djeci iz rizičnih obitelji u prevladavanju traumatskih iskustava u obitelji, svladavanju obrazovnih sadržaja te podrška sveukupnom psihofizičkom razvoju svakog pojedinog djeteta
  • Pomoć i njega u kući
  • Prenoćište za beskućnike u Zadru
  • Pomoć đacima i studentima – materijalna pomoć siromašnim obiteljima u školovanju njihove djece
  • Program osnovnog socijalnog zbrinjavanja – materijalna pomoć ugroženim obiteljima za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba
  • Rad za opće dobro – uključivanje maloljetnih i punoljetnih izvršitelja prekršajnih i krivičnih djela u humanitarni rad, odnosno rad za opće dobro, u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom, Prekršajnim sudom i Centrom za socijalnu skrb 
U sklopu obiteljskog savjetovališta, između ostalih, djeluje i program pripreme ovisnika o drogi za terapijske zajednice, preventivni program s roditeljima i djecom, projekt savjetovanja za mlade koji su počinili prekršajno djelo, psihosocijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja te psihosocijalni tretman mladih pacijenata oboljelih od psihoze. Redovitim akcijama Caritasa Zadarske nadbiskupije obilježavaju se Dan života, Dan obitelji kao i Međunarodni dan volontera, a tradicionalne su postale i Božićne, odnosno, Korizmene akcije na kojima se prodajom unikatnih radova žele namaknuti sredstva za daljnji rad, ali i predstaviti rad savjetodavnih grupa korisnika s kojima Caritas radi tijekom godine.
 
Istaknuto je kako Caritas, kao niti Udruga Most, dosada nisu financirani iz fondova Europske unije, obzirom da za količinu dostupnih sredstava ne postoje kapaciteti, no don Jurišić je napomenuo planove suradnje sa Šibenskom nadbiskupijom i mogućnost apliciranja na neki od EU natječaja kako bi se na području srednje Dalmacije izgradila sigurna kuća za žrtve obiteljskog nasilja.
 
Rada Mužinić, ravnateljica MI-centra za pomoć i njegu Split, rekla je u uvodnom dijelu izlaganja nekoliko riječi o nastanku Udruge MI 1996. godine i o dvjema vrstama programa koje udruga provodi: socijalni i razvojni. U sklopu spomenutih programa udruga je osnovala MI-centar, kao neprofitnu privatnu ustanovu, ali i zakladu KAJO DADIĆ. Program brige o osobama treće životne dobi financiran je u sklopu EU fondova već putem CARDS-a 2002, a sredstvima dobivenim kroz CARDS 2004 financirano je širenje postojećih usluga na osobe koje su vitalne, ali su marginalizirane na neke druge načine. Aktivnostima financiranima kroz CARDS takvim se osobama omogućila socijalizacija, a u središtu grada Splita otvoren je i Centar treće dobi „Zlatna dob“, kao prostor za druženje i ispunjavanje slobodnog vremena. Najznačajniji rizik koji je istaknut tiče se održivosti projekta nakon što završi projektno razdoblje financiranja, a naglašena je važnost kvalitetnog partnerstva te je gđa Mužinić istaknula odličnu suradnju s gradom Splitom.
 
Predstavnik grada Splita, Vedran Mardešić iz Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama, predstavio je ukratko modele suradnje grada s organizacijama civilnoga društva koje djeluju na području grada Splita. Napomenuvši kako nema povlaštenih u procesu dodjele financijskih potpora, istaknuo je kako je predstavnicima javne uprave vrlo zanimljivo promatrati sve kompleksnije razine organiziranja nekad neformalnih građanskih inicijativa koje danas, u području socijalnih usluga, postaju ustanove. Također je napomenuo da se, prilikom financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva, osim Kodeksom pozitivne prakse, služe i Zakonom o javnoj nabavi, osobito kad se radi o izravnom ugovaranju usluga. Naglasio je problem mrvljenja potpora i potrebu da se u tom pogledu razviju strateški dokumenti i smjernice na nacionalnoj razini koje bi bile obvezujuće i za regionalnu, odnosno, lokalnu razinu.
 
Na samome kraju izlaganja, sudionicima se obratila Ana Klofutar, viša stručna savjetnica u Odjelu za pripremu i provedbu programa EU Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koja je dala kratak pregled proteklih natječaja i predstavila aktualne, odnosno, buduće natječaje u području socijalnog uključivanja. Naglasila je važnost dobre pripreme prilikom pisanja samih projektnih prijedloga, obzirom da je određeni broj projektnih prijedloga dosada otpadao zbog nezadovoljavanja formalnih uvjeta natječaja. Najavila je i da će, nakon objave svakog od predstavljenih natječaja, biti održane radionice za potencijalne prijavitelje na kojima će se detaljno proći kroz formalne obveze koje propisuje natječaj te će sudionici dobiti upute za pravilno popunjavanje obrasca za prijavu. Također je pozvala sve prisutne na regionalne partnerske konzultacije, koje se planiraju za lipanj 2010., kako bi se, u suradnji sa svim relevantnim dionicima, raspravili prioriteti i mjere za buduće programsko razdoblje.
 
Zaključci i preporuke
  • Jedan od najtežih izazova u području pružanja socijalnih usluga uopće, pa tako i u području socijalnog uključivanja, jest osiguranje kontinuiteta u radu.
  • Mogućnost kontinuiranog rada ovisi o raspoloživosti financijskih izvora, a projektno financiranje pružanja usluga još uvijek je, nažalost, vrlo prisutno. 
  • Uz takav način poslovanja, koji sa sobom nosi vrlo visoke rizike održivosti, u nekim podsektorima postoji i situacija da se neka natječajna područja financiraju u više različitih tijela i na nekoliko različitih razina, dok se neka područja uopće ne financiraju.
  • Kako bi se izbjeglo dupliciranje i preklapanje natječajnih područja, ali i unaprijedio sustav ugovaranja usluga od javnog interesa koje provode organizacije civilnoga društva, kreiranje i raspisivanje natječaja pojedini davatelji financijske potpore moraju vezati uz provođenje javnih politika koje su im u nadležnosti. 
  • Naglašena je i važnost partnerstva u provođenju EU projekata, kao i svih drugih projekata značajnije financijske vrijednosti, u kojima je iznimno bitno da se partnerski odnosi uspostavljaju na temelju iskustva prethodne uspješne suradnje. 
Prezentacije:
 
Okrugli Stol, Mogućnosti i izazovi poticanja razvoja volonterstva kroz fondove EU  
(Gradska knjižnica, Zadar)
 
Na okruglom stolu je sudjelovalo sedamnaest sudionika, uz živu raspravu koju su potaknuli moderatorica Gordana Forčić, predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te sa svojim prezentacijama Gordana Radonić, načelnica u Upravi za međugeneracijsku solidarnost, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Slobodan Škopelja, Udruga MI – Volonterski centar Split; Ivana Kordić, Volonterski centar Zagreb; Marija Martinić, Udruga Zdravi grad iz Splita te Nikša Alfirević, Ekonomski fakultet Split.
 
Raspravljalo se o problemu koji se javlja u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata vezano uz članove koji imaju ograničenu poslovnu sposobnost, što nije prepreka volonterskom radu, sukladno dijelu poslovne sposobnosti, kao ni evidenciji takvog rada. Od velikog broja volonterskih sati koje odrade članovi takvih udruga, dio se ubraja u terapijske svrhe, ali dio bi se mogao evidentirati kao volonterski rad, ukoliko volonter nije ujedno i korisnik (dosad nisu evidentirali takav rad kao volonterski).
 
Zaključci i preporuke 
  • Predlaže se da Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji s Nacionalnim odborom za razvoj volonterstva potakne javnu raspravu o vrednovanju i prepoznavanju volonterstva u procesu zapošljavanja i obrazovanja.
  • I unutar udruga još u velikoj mjeri postoji nerazumijevanje što je volontiranje i tko je volonter. Velik broj udruga ne razdvaja različite uloge koje pojedinci imaju unutar udruge. Vrlo često pojedinac u okviru udruge ima status člana, korisnika i volontera. U cilju jasnog razgraničavanja navedenih uloga i kvalitetnije pripreme izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja, svaka udruga treba voditi kvalitetnu evidenciju volonterskih sati i volonterskih poslova.
  • U Hrvatskoj još uvijek veći broj građana iskazuje motivaciju i interes za volontiranjem nego što ima kvalitetnih osmišljenih aktivnosti u koje se građani mogu uključiti na volonterskoj osnovi. Istaknuta je važnost daljnjeg kontinuiranog provođenja programa izobrazbe u području menadžmenta volontera od strane Regionalnih volonterskih centara.
  • Istaknuta je važnost kontinuiranog promicanja volonterstva kao jedne od vrijednosti civilnog društva, kroz djelovanje svake udruge bez obzira na područje rada udruge.
  • Preporuka je da se Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Nacionalni odbor za razvoj volonterstva povežu s operativnim timom za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s ciljem odgovarajućeg vrednovanja volonterskog rada.
  • Veću pozornost potrebno je posvetiti razvoju sustavnih rješenja u cilju poticanja odgoja za volontiranje.
  • Uspostaviti suradnju s medijima u cilju kontinuiranog informiranja javnosti o volonterstvu.
  • Udruge koje se nalaze na početku svog razvoja, bez iskustva u provođenju projekata financiranih iz EU fondova trebaju početi stjecati iskustvo kroz Programe zajednice koji zahtijevaju manje ljudske i financijske resurse.
  • U cilju većeg unaprjeđenja sposobnosti udruga za korištenjem sredstava iz EU fondova potrebno je kontinuirano organizirati edukacijske radionice (interaktivne) vezane uz izradu i pripremu projekata sukladno zahtjevima EU fondova. 
  • Uspostaviti mehanizam mentoriranja udruga u procesu pripreme i pisanja projekta za EU fondove.
Prezentacije:
 
Okrugli stol, Važnosti izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama za suzbijanje korupcije  
(Vijećnica Grada Zadra)
 
Okruglom stolu bilo je nazočno tridesetak sudionika.
 
Okrugli stol moderirala je Vesna Lendić Kasalo, načelnica Odjela za opće programe i strategije u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske. Uvodničari na okruglom stolu bili su Davor Dubravica, načelnik Sektora suzbijanja korupcije u Ministarstvu pravosuđa, Silvana Kustec,viša upravna savjetnica u Sektoru za opću upravu u Ministarstvu uprave, Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a i prof. dr. sc. Robert Podolnjak sa Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
 
Zaključci i preporuke 
 
1.      Pravo na informiranje dio je borbe protiv korupcije i povećanja razine integriteta demokratskih institucija svih razina vlasti.
 
2.      Pravo na pristup informacijama jedno je od najvažnijih političkih prava i zato je važno unijeti ga i u Ustav Republike Hrvatske čime će biti omogućeno da se ovo pravo štiti i pred Ustavnim sudom podizanjem ustavne tužbe.
 
3.      S ciljem jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanja povjerenja građana u državne institucije, kao jednu od mjera u Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije potrebno je do kraja lipnja 2010. u zakonodavnu proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama kojima se treba:
  • propisati test javnog interesa i test proporcionalnosti
  • ukinuti naplatu upravne pristojbe za podnositelje zahtjeva na pristup informacijama, a naknadu troškova svesti na pokriće stvarnih troškova,
  • ustanoviti instituciju Povjerenika za informacije kao drugostupanjskog tijela u žalbenom postupku protiv rješenja tijela javne vlasti o odbijanju zahtjeva za pristup informaciji
  • definirati neovisni položaj Povjerenika za informacije po uzoru na položaj Pučkog pravobranitelja kojega imenuje Hrvatski sabor i politički je neovisan,
  • postupak pred Upravnim sudom povodom tužbe podnesene na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama mora se voditi bez ikakve odgode. 
 
4.      O nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama treba provesti postupak savjetovanja sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akta (NN 140/09) i Smjernicama za primjenu Kodeksa koje je sukladno zaključku Vlade RH izradio Ured za udruge.
 
5.      O važnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama potrebno je osvještavati i educirati sve odgovorne osobe i službenike za informiranje u tijelima javne vlasti.
 
6.      Preporuča se da Republika Hrvatska potpiše Konvenciju Vijeća Europe o pravu na pristup službenim dokumentima, koja propisuje minimalne standarde koje bi trebale poštivati sve države članice Vijeća Europe.
 
Prezentacije:
 
Okrugli stol – Održivi razvoj otoka i priobalja uz očuvanje biološke raznolikosti 
(Udruga Argonauta, Murter)
 
Okrugli stol na temu „Održivi razvoj otoka i priobalja uz očuvanje biološke raznolikosti“ održan je 14. svibnja u prostorijama udruge Argonauta na otoku Murteru. Tema biološke raznolikosti je izabrana s obzirom na njenu izuzetnu važnost za održivi razvoj i na činjenicu da je 2010. izabrana kao Međunarodna godina biološke raznolikost, a moderatorica je bila Željka Leljak Gracin iz udruge Zelena akcija.
 
U ulozi domaćina uvodnu riječ na okruglom stolu održala je Martina Markov Podvinski iz udruge Argonauta, izloživši aktivnosti udruge koja prvenstveno djeluje kao edukacijski centar za održivi razvoj otoka i priobalja. Jedna od glavnih aktivnosti kojima se udruga bavi je postavljanje informacijskih znakova koji obilježavaju lokalnu kulturno povijesnu baštinu. Inventarizacija i praćenje vrsta i staništa je prepoznata kao izuzetno važna aktivnost za očuvanje biološke raznolikosti pogotovo jer je nekoliko predjela uvršteno u NATURA 2000 mrežu.
 
Načelnik općine Murter-Kornati, Ivan Božikov napomenuo je da se općina trenutno priprema za buduće sudjelovanje u povlačenju sredstava iz EU fondova te planira osnivanje centra za održivi razvoj na lokaciji napuštenog vojnog objekta. Osnivanje takvog centra doprinijelo bi razvitku lokalnih udruga a i omogućio organizaciju raznih edukacija i radionica.
 
U ime općine Tisno govorio je zamjenik načelnika Miljenko Meštrov koji je kao prvi opći cilj naveo gospodarski razvoj uz očuvanje prirodnih bogatstava i krajolika, a istovremeno predstavio izrađivanje brenda regije i generalno poboljšanje kvalitete života kao neke od bitnih ciljeva održivosti. Meštrov je također istaknuo da uzimajući u obzir „carrying capacity“ općina može primiti 30% više gostiju nego što ih trenutačno prima, bez povećanja negativnih utjecaja na okoliš, iako je ključno napomenuti da im je cilj produžiti turistički period i time potaknuti drugačiju, kvalitetniju i održiviju vrstu turizma. Neki od konkretnih programa, od izuzetne važnosti za održivi razvoj, predstavljeni od strane općine su poticanje korištenja obnovljivih izvora energije odnosno solarne energije, gospodarenje otpadom, uspostava kanalizacijske mreže, osnivanje poljoprivrednih zadruga i obnova lokalne vodovodne mreže.
 
Središnja tema izlaganja Željke Leljak Gracin bio je održiv razvoj unutar kojeg su prepoznata 3 elementa; okoliš, društvo i gospodarstvo. Prezentacija je predstavila primjere kako je razvitak često neodrživ te istaknula važnost razmišljanja o posljedicama naših svakodnevnih postupaka. Neke od navedenih posljedica su da danas vrste izumiru 50-100 puta brže kao posljedica ljudskih aktivnosti, a važno je istaknuti i činjenice da se za proizvodnju jedne plastične boce za vodu potroši višestruko više vode nego što ta boca sadrži te da je potrebno 40,000 litara vode za obradu 1kg pamuka. Uzimajući u obzir stupanj dostupnosti flaširane vode i pamučnih odjevnih predmeta u današnjem (zapadnom) svijetu, problem održivosti postaje evidentan.
 
Vladislav Mihelčić, stručni voditelj Nacionalnog parka Kornati, je održao prezentaciju u svojstvu predstavnika Ministarstva kulture na kojoj se fokusirao na potrebu očuvanja biološke raznolikosti. Mihelčić je istaknuo da u sklopu projekta „Nature Protection Investment Project“, koji financira Svjetska banka, Ministarstvo kulture raspolaže sa 30 mil. $ Sredstva iz projekta su namijenjena unaprjeđenju sudjelovanja javnosti u zaštiti prirode i bit će fokusirana na uspostavu i provedbu Natura 2000 mreže. Neki od konkretnih zadataka projekta su edukacija na temu zaštite prirodnih vrijednosti, podrška u izradi planova upravljanja, (re)konstrukcija infrastrukture i aktivnosti kartiranja i inventarizacije biološke raznolikosti. Jedan od temeljnih zadataka cjelokupnog projekta je unapređenje uloge javnosti i civilnog društva u donošenju odluka o zaštiti prirode.
 
Svojevrsno povezivanje prakse poticanja održivog razvoja i očuvanja biološke raznolikosti prezentirao je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera. Piršić je istaknuo potrebu zamjene terminologije održivog razvoja s održivosti jer održivost obuhvaća i postojeću infrastrukturu i objekte i zahtjeva da se i oni prilagode na način potreban za očuvanje okoliša, i u konačnici biološke raznolikosti. Otpornost lokalne zajednice je istaknuta kao jedan od glavnih elemenata potrebnih za suprotstavljanje neodrživom razvoju. Također je primijećeno da je stupanj otpornosti na različitim dijelovima obale i otoka različit, te da je potrebno raditi na edukaciji i osnaživanju kapaciteta s ciljem jačanja otpornosti zajednice.
 
Nakon navedenih izlaganja slijedilo je predstavljanje tri PHARE 2006 projekta iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja. Prvi je predstavljen projekt Zelene Istre koji se ujedno i nadovezao na temu otpornosti lokalne zajednice s primjerom sudjelovanja javnosti u zastupanju javnog interesa i očuvanja Natura 2000 staništa ispred poslovnih interesa, koji je rezultirao tužbom protiv Hrvatskih šuma. Zelena Istra je također ukazala na potrebu za detaljnijim procjenama utjecaja na okoliš prilikom raspisivanja i odobravanja projekata što je od izuzetne važnosti za zaštitu biološke raznolikosti.
 
Institut Plavi Svijet s Lošinja predstavio je svoje aktivnosti u istraživanju, edukaciji i zaštiti. Cilj projekta financiranog unutar sheme bespovratnih sredstava PHARE 2006 Zaštita okoliša i održivi razvoj je zaštita ugroženih vrsta te jačanje znanja i suradnje organizacija civilnog društva u zaštiti mora. Vladimir Dobrić iz Plavog Svijeta istaknuo je neodrživost konvencionalnog turizma koji se bazira na što većem broju posjetitelja i uz neodrživu stopu izlovljavanja predstavlja prijetnju za biološku raznolikost. Dobrić je iskazao nezadovoljstvo radi nedovoljnih sredstava za istraživanja i edukaciju unutar javnog sektora u svrhu osvješćivanja javnosti o negativnom djelovanju ljudskih aktivnosti na okoliš. Štoviše nedostatak sposobnosti i kapaciteta unutar hrvatske znanstvene zajednice za razvitak i nastavak provedbe istraživanja, posebice uzimajući u obzir dupine i kitove, te da razvijanje suradnje sa priznatim stručnjacima predstavlja značajan problem u ostvarivanju ciljeva zaštite biološke raznolikosti.
 
Ljiljana Prebanda iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj “Sunce” Split, predstavila je projekt također financiran unutar sheme bespovratnih sredstava PHARE 2006, te je govorila  o ulozi turizma u očuvanju prirode. Spomenuto je da je sve više gostiju osviješteno po pitanju ekologije i traži smještaj osmišljen u skladu s konceptom očuvanja okoliša. Neki od tih koraka su štednja vode, štednja energije, gospodarenje otpadom, transport itd.
 
Zaključci i preporuke 
  • Lokalna razina često ne razumije kakvi se projekti provode i koja je njihova važnost – nužno je educiranje i jačanje kapaciteta.
  • Poticaji i državne strategije nisu ključ uspjeha, potrebna je praktična primjena i lokalna inicijativa (primjeri Krke i Istre gdje ta inicijativa postoji).
  • Moguće osnivanje think-tanka koji bi služio za povezivanje, razmjenu dobre prakse i poticanje pisanja kvalitetnih projekata s naglaskom na održivost.
  • EU fondovi imaju izuzetan potencijal za promociju biološke raznolikosti.
  • Nužno povezivanje više sektora, znači ne samo očuvanje okoliša nego i turizam, poljoprivredu itd.
  • Potreba za nastavkom suradnje i razrade ove široke i složene teme. Plan je organizirati daljnje sastanke sa specifičnim temama.
 Okrugli stol Promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj: mogućnosti kroz EU fondove
 (Impact centar, Zadar)
 
Okrugli stol, koji se održao u Impact centru u Zadru, moderirala je Marina Škrabalo, konzultantica iz tvrtke MAP savjetovanja, a sudjelovali su Luka Mađerić, predstojnik Vladinog Ureda za ljudska prava, Lana Vego iz Centra za mirovne studije te Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika Vlade RH Slobodana Uzelca.
 
Luka Mađerić se u svom izlaganju dotaknuo provedbe „Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava 2008.-2011.“, istaknuvši pritom područja u koja je potrebno uložiti dodatne napore u ostvarivanju ciljeva i mjera Programa, što uključuje prije svega prava nacionalnih manjina (istaknut je npr. problem nedovoljne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima) i osoba s invaliditetom (naznačena je npr. potreba za osiguranjem pristupačnog okruženja u skladu s načelima univerzalnog dizajna), pravo na pošteno suđenje (spomenuta je npr. potreba za dodatnim radom na smanjivanju sudskih zaostataka) i promicanje obrazovanja za ljudska prava (naglašena je potreba za integracijom obrazovanja za ljudska prava u nacionalne kurikulume).
 
Lana Vego iznijela je zaključke „Izvještaja o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj“, kojeg je izradila ad hoc koalicija 19 organizacija civilnoga društva aktivnih u području zaštite i promicanja ljudskih prava u okviru novog mehanizma UN-a za praćenje stanja ljudskih prava u pojedinim zemljama pod nazivom „Univerzalni periodički pregled“. Iz izvještaja je razvidno kako je unatoč tome što je Republika Hrvatska ratificirala većinu međunarodnih konvencija u području ljudskih prava te u tom kontekstu uspostavila solidan zakonodavni okvir, provedba zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj još uvijek nedostatna. To se između ostalog odražava u malom broju dosuđenih pravomoćnih sudskih presuda, kompliciranom sustavu pružanja besplatne pravne pomoći, ograničenom pristupu informacijama (s naglaskom na medije) i sl., što sve skupa upućuje na to da kvalitetan zakonodavni okvir zasad ne rješava problem diskriminacije u Republici Hrvatskoj.
 
Marina Tatalović naglasila je važnost uloge koju su organizacije civilnoga društva odigrale u posljednjih 15 godina u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, kao i njihove funkcije korektiva vlasti. Spomenula je kako danas mnogi ljudi još uvijek ne ostvaruju svoja temeljna prava, pri čemu je posebno istaknula problem povratnika, kojima su u mnogim slučajevima još uvijek zaposjednuta zemljišta i ostala imovina te im je stoga prijeko potrebna pomoć, a sudski procesi i postupci za stjecanje pravne pomoći traju predugo.
 
U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja istaknuto je još nekoliko aspekata problematike nepoštivanja ljudskih prava, od problema diskriminacije osoba s invaliditetom i nepoštivanja „Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom“ (u tom kontekstu spomenut je i problem slabih kapaciteta udruga iz područja zaštite prava osoba s invaliditetom za kompetentno sudjelovanje na natječajima EU-a), problem inkluzivnog obrazovanja koje se unatoč ustavno zajamčenim pravima ne provodi u dovoljnoj mjeri, problem isključenosti obrazovanja za ljudska prava iz nacionalnih kurikuluma (Tatalović je u tom smislu naznačila kako je upravo u izradi uključivanje tih programa u sveučilišne kurukulume), problem nedovoljno snažne uloge pojedinih državnih institucija nadležnih za praćenje zaštite ljudskih prava (npr. Pučkog pravobranitelja), kao i problem nekompatibilnosti postojećeg zakonodavstva namijenjenog zaštiti ljudskih prava te postojeće političke i opće kulture u Republici Hrvatskoj (tako npr. žrtve diskriminacije nakon pokretanja sudskih postupaka umjesto satisfakcije često dobivaju još dodatnu stigmatizaciju).
 
Prezentacija:
 
Subota 15. svibnja
 
Plenarna sjednica: Aktualni natječaji za financiranje udruga iz pretpristupnih fondova
 
Na početku subotnjeg programa upriličena je plenarna sjednica s pitanjima i odgovorima vezanima uz aktualne natječaje za financiranje udruga iz pretpristupnih fondova EU.
 
Predstavivši program IPA Marica Misir iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva  fokusirala se na četvrtu komponentu, razvoj ljudskih potencijala. U predstavljanju je napomenula da su ta sredstva namijenjena područjima zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja kroz koje se između 2007. i 2009. izdvojilo više od 45 milijuna eura. Unutar Operativnog plana za razdoblje 2010-2011 za četvrtu komponentu IPA-e planirano je  dodatnih 40 milijuna eura za projekte unutar 9 grant shema, a uključivat će i pripremu za korištenje strukturnih fondova. Neke od grant shema koje su predstavljene od izuzetne važnosti za dugoročnu održivost gospodarstva su unaprjeđenje pristupa za održivo zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih visoko obrazovanih osoba i razvoj inicijativa za zapošljavanja u lokalnoj zajednici.
 
U nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa su dva prioritetna područja IPA-e: jačanje socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnom položaju i jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti. Marinela Krešo je istaknula da se modificirani projekti unutar oba područja nastavljaju u 2010.-2011. kako bi postigli bolje i održivije rezultate. Ciljevi projekata su zbližavanje Hrvatske s EU standardima obrazovanja i vizije cjeloživotnog obrazovanja, a ukupna vrijednost tih projekata iznosi gotovo 10. milijuna eura.
 
Ana Klofutar iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u svom izlaganju također se usredotočila na IV. komponentu IPA-e, ali je kao prioritet Ministarstva navela jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada. Ciljana skupina njihovih projekata za razdoblje 2007.-2009. bile su osobe s invaliditetom, socijalno ugrožene i marginalizirane osobe i žene. Sveukupan iznos projekata je gotovo 4 milijuna eura, a za predstojeće razdoblje 2010.-2011. planira se provedba projekata fokusiranih na pružanje potpore skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju i razvoj socijalnih usluga s ciljem poboljšanja mogućnosti zapošljavanja.
 
Izabela Oletić iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva predstavila je drugu komponentu IPA-e koja se odnosi na prekograničnu suradnju. Oletić je prikazala po stavkama da je za prekograničnu suradnju u periodu od 2009. do 2011. osigurano 48,5 milijuna eura za i) gospodarsku, društvenu i institucionalnu suradnju, ii) suradnju unutar programa za prirodna i kulturna bogatstva te smanjenje rizika i iii) suradnju vezanu uz pristupačnost i mreže. Tehnička pomoć je također dio tih sredstava. Krajem 2009. završen je prvi krug dostave projektnih prijedloga dok je drugi krug predviđen za kraj 2010. U prezentaciji su prikazani specifični prioriteti suradnje s pojedinim državama kao i sredstva dostupna za suradnju. Također je predstavljen transnacionalni program suradnje u jugoistočnoj Europi (SEE), koji obuhvaća sve zemlje jugoistočne Europe od Austrije do Grčke, a uključuje i dijelove Italije i Ukrajine. Prioriteti tog programa su i) olakšavanje inovacija i poduzetništva, ii) zaštita i poboljšanje okoliša, iii) poboljšanje pristupačnosti, iv) razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja i v) tehnička pomoć, a za Hrvatsku je do sada osigurano 1.160.000 eura. Na samom kraju izlaganja predstavila je  transnacionalni program Mediteran (MED) iz kojeg je Hrvatskoj do sada dodijeljeno 303,000 eura.
 
Irena Slunjski iz TACSO ureda u Hrvatskoj istaknula je da su ciljevi TACSO projekta povećanje kapaciteta civilnog društva i jačanje uloge organizacija civilnog društva u demokratskim procesima. TACSO djeluje u 8 zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj te je komplementaran drugim programima EU u okviru Civil Society Facility (CSF) kao što je program „Ljudi ljudima“ te regionalni programi partnerskih akcija u IPA zemljama. Slunjski je istaknula da su trenutno otvoreni natječaji za partnerske akcije organizacija koje se bave kulturom te manjinama i ranjivim skupinama.
 
Prezentacije:
Nakon plenarne sjednice slijedila je kratka prezentacija zaključaka sa okruglih stolova održanih dan ranije te zatvaranje Dana udruga govorima glavnih organizatora.
 
 
Volonterske akcije
 
Kao završni događaj Dana udruga organizirane su volonterske akcije povodom obilježavanja Međunarodnog dana obitelji, a s ciljem afirmiranja i promicanja vrijednosti volonterskog rada.  U Domu za starije i nemoćne u Zadru sudionici su imali priliku izravno pridonijeti poboljšanju kvalitete života starijih i nemoćnih osoba kroz druženje i razgovor s korisnicima usluga koje pruža spomenuti Dom. Dvadesetak sudionika Dana udruga pridružilo se predstavljanju rada Caritasa Zadarske nadbiskupije na njihovim štandovima u sklopu poznatog zadarskog trgovačkog centra, gdje se posjetitelje animiralo da dođu pogledati i kupiti radove korisnika različitih programa koje Caritas provodi u sklopu socijalnih usluga koje pruža na području Zadra i okolice. Pojedini sudionici Dana udruga mogli su se uključiti i u rad pučke kuhinje u Zadru te time pomoći prilikom dostave toplih obroka.

 

 
 
Tijela državne uprave
Lokalna i područna samouprava
Zaklade i fondovi
Poduzeća
Fondovi Europske unije
Ostali međunarodni donatori