Sudjelovanje Republike Hrvatske u inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast

Republika Hrvatska poslala je krajem kolovoza 2011. službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast i time je preuzela obvezu izraditi nacionalni akcijski plan te ga predstaviti ostalim državama sudionicama inicijative na godišnjem sastanku u travnju 2012.

U proces izrade prijedloga Akcijskog plana za provedbu inicijative u Republici Hrvatskoj bila je uključena šira zainteresirana javnost, kroz organizirane javne rasprave te provedeno internetsko savjetovanje.

Prva javna rasprava održana je 14. rujna 2011., u organizaciji Ureda predsjednika RH, Ureda za udruge Vlade RH i Veleposlanstva SAD-a u RH i okupila je 180 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i diplomatskog zbora).
Javno savjetovanje o prioritetnim pitanjima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH održano je 31. siječnja 2012., u organizaciji Ureda za udruge Vlade RH , MVEP-a, Veleposlanstva SAD-a u RH, uz potporu Europske unije kroz program IPA 2009, a na njemu je bilo prisutno 100 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i diplomatskog zbora).
Završno javno savjetovanje je održano 26. ožujka, u organizaciji Ureda za udruge Vlade RH i ono je okupilo 40 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva i akademske zajednice).
Internetsko savjetovanje o prioritetnim pitanjima koja će biti pokrivena Akcijskim planom bilo je otvoreno od 27. siječnja do 13. veljače 2012.

Odlukom Vlade od 26. siječnja uspostavljen je Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Savjet ima 19 članova (predstavnika državnih, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija).

Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013., koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici održanoj 4. travnja 2012., izrađen je na temelju održanih javnih savjetovanja, rasprava na sjednicama Savjeta te očitovanja pristiglih od tijela državne uprave koja su određena kao nositelji i sunositelji mjera. Akcijski plan potom je predstavljen na godišnjoj konferenciji Partnerstva za otvorenu vlast, 17.-18. travnja, u Brazilu.

Svrha Akcijskog plana je: povećati kvalitetu i djelotvornost upravljanja javnim resursima provedbom mjera u područjima fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, korištenja informacijskih tehnologija te sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika. Akcijski plan obuhvaća 4 prioritetna područja: fiskalnu transparentnost, pristup informacijama, korištenje informacijskih tehnologija te sudjelovanje građana i civilnog društva, a u svrhu ispunjenja ciljeva tih prioritetnih područja predviđena je provedba 9 mjera, odnosno 34 provedbene aktivnosti.


U srpnju je Global Integrity, međunarodna organizacija koja promiče odgovornost i transparentnost rada vlada, objavila inicijalnu analizu akcijskih planova koje su vlade država koje su pristupile inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast dostavile Upravnom odboru Inicijative do travnja ove godine.

Akcijski planovi su analizirani uz primjenu SMART metodologije (Specific, Measurable, Actionable, Relevant, Time-bound). Općenito gledajući, analiza daje razloge za optimizam – više od 70% dostavljenih akcijskih planova zadovoljava barem 4 od 5 SMART kriterija, a tek manji broj od ukupno 42 plana zadovoljava samo 2 ili manje kriterija. Najveći nedostatak akcijskih planova je uočen u definiranju pokazatelja provedbe – samo nešto malo manje od polovice država je definiralo pokazatelje za mjerenje napretka provedbe mjera. Nešto bolji rezultati su što se tiče definiranja vremenskog okvira provedbe – 40% (oko 20 država) nije definiralo rokove provedbe aktivnosti.

Treba spomenuti da je Global Integrity istaknuo kako su države koje su već ranije uočene kao one koje su poduzele značajne korake ka osiguranju otvorene vlasti, očekivano izradile neke od najjačih akcijskih planova, navodeći među takvim državama i Hrvatsku (uz Brazil, Kanadu, Izrael i Moldaviju), čiji akcijski plan je zadovoljio svih 5 kriterija, a što je još jedna potvrda kvalitete Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013.


Više o samoj analizi koju je proveo Global Integrity možete pročitati ovdje.