U uvodnome dijelu govorili su Vesnica Mlinarević, prodekanica za nastavu na Učiteljskom fakultetu u Osijeku koja je predstavila novi kolegij na fakultetu – Građanski odgoj, Lejla Šehić Relić, predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva i predsjednica Volonterskog centra Osijek te zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham  koji je obećao potporu Grada udrugama koje promiču volonterstvo i borbu protiv nasilja među mladima. U ime Ureda Vlade RH za udruge, prisutne je pozdravio i Igor Vidačak te naglasio da se rasprava organizira u sklopu nacionalnog događanja Dana otvorenih vrata udruga tijekom kojih je i 30-ak udruga iz Osječko – baranjske županije organiziralo niz aktivnosti kojima je cilj povećati vidljivost projekata i programa koje provode u svojoj zajednici.  Istaknuo je da je važno povećatibroj mladih osoba uključenih u volontiranje jer istraživanja pokazuju da je tek 13% mladih u Hrvatskoj imalo iskustva na volonterskim aktivnostima, a samo njih 7% je volontiralo u organizacijama civilnog društva. 

 

Samu panel raspravu moderirala je radijska i televizijska novinarka Timea Deme Deže a na raspravi su sudjelovali Ranka Jindra s Učiteljskog fakulteta u Osijeku, Ante Martić iz Ministarstva socijalne politike i mladih, Ivana Biljan iz Agencije za odgoj i obrazovanje te predstavnici nevladinih organizacija koje provode projekte u sklopu IPA 2010 grant sheme „Potpora naporima organizacija civilnog društva za prevenciju nasilja među mladima i djecom te za njegovanje volonterstva među mladima“,  Lejla Šehić Relić iz Volonterskog centra Osijek, Sanja Vuković-Čović  iz PRONI Centra za socijalno podučavanje, Višnja Pavlović iz Foruma za slobodu odgoja te Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije.Sudionici su tijekom rasprave upoznati snedavno započetim dvogodišnjim projektima ukupne vrijednosti 5,993.297,84 KN koje provode navedene nevladine organizacije u suradnji s županijama, gradovima, općinama i fakultetima na području 10 županija u Hrvatskoj.

 

Na raspravi je bilo govora o negativnoj percepciji volontiranja kao besplatnog rada, poistovjećivanju volonterstva sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. „Mrsićevim volonterima“) i u javnim medijima nedovoljnoj prepoznatljivosti volontiranja kao dobrovoljnog angažmana preko kojeg volonteri mogu steći nova znanja, vještine i iskustva, proširiti mrežu kontakata i razviti osjećaj solidarnosti i povjerenja  u zajednici. 

 

Lejla Šehić Relić je istaknula da svi volonterski centri u Hrvatskoj bilježe veći interes za volontiranjem u odnosu na broj raspoloživih mjesta. Pogotovo je velik interes zabilježen kod djece i mladih koji dolaze s ruralnih područja. Zbog sve većeg interesa volontera raste i broj lokalnih volonterskih centara koji promoviraju i afirmiraju vrijednosti volonterstva. Ante Martić iz Ministarstva socijalne politike i mladih je naglasio da će se kompetencije stečene kroz volonterske aktivnosti učiniti vidljivijima kroz izradu potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, čije se usvajanje uskoro očekuje. Isto tako, volonterski centri planiraju izraditi vodič za praćenje kompetencija kako bi se organizatorima volontiranja olakšalo  provođenje volonterskih programa. Važnost ovog pitanja prepoznato je od strane Ministarstva socijalne politike i mladih koji kroz natječaje financijski potpomaže projekte koje u svoje aktivnosti uključuje volontere. Za ovu godinu Ministarstvo je za udruge mladih i za mlade izdvojilo  dvostruko više financijskih sredstava u odnosu  na prošlu godinu. Igor Vidačak navodi da Ured za udruge podržava projekte usmjerene na razvoj volonterskih aktivnosti kroz natječaje u sklopu IPA I i IV komponente te da će se za aktivnosti promicanja volonterstva i sprečavanja nasilja među mladima sredstva biti osigurana iz Europskog socijalnog fonda.

 

Na raspravi je bilo govora i o sve češćoj pojavi vršnjačkog nasilja na internetu koje je prepoznato i na razini Europske unije – istaknuto je da Vijeće Europe trenutno provodi dvije kampanje, jednu protiv govora mržnje na Internetu a drugu o većem internetskom nadzoru cyberbullinga. Na pitanje kako osnažiti mlade u Hrvatskoj da se suoče s različitom vrstama nasilja panelisti su se usuglasili da je odgoj i obrazovanje ključan čimbenik u prevenciji vršnjačkog nasilja. Potrebno je kontinuirano podržavati kvalitetne neformalne oblike obrazovanja poput građanskog odgoja i obrazovanja u sklopu čijeg kurikuluma volontiranje zauzima važno mjesto. Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije navodi da u sljedećoj školskoj godini za širenje programa građanskog odgoja i obrazovanja nema dovoljno financijskih sredstava niti vremena za educiranje nastavnika. Igor Vidačak se nadovezao da postoji manjak kapaciteta u relevantnim Ministarstvima koji bi kontinuirano pratili neformalne programe obrazovanja a ne postoji niti strategija za razvoj i implementaciju neformalnih oblika obrazovanja.  Ivana Biljan iz Agencije za odgoj i obrazovanje ističe da je u inozemstvu u prevenciji nasilja aktivno djeluju udruge roditelja, što u Hrvatskoj nije slučaj. Naprotiv, kod udruga koje implementiraju projekte sprečavanja nasilja među mladima zabilježen je vrlo nizak interes roditelja za  educiranjem o ovom problemu.

 

Po završetku rasprave sudionici su se složili da je potrebno sustavno podržavati kvalitetne neformalne oblike obrazovanja koje u svom kurikulumu potiču vrijednosti volonterstva te kontinuirano raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja kroz uključivanje  djece i mladih u volonterske aktivnosti.