Na skupu je sudjelovalo stotinjak predstavnika organizacija civilnog društva, uključujući i socijalne partnere (sindikati te udruge poslodavaca) iz zemalja Jugoistočne Europe, članove EGSO-a, predstavnike Europske komisije, pojedinih vlada te Zajedničkih savjetodavnih odbora.

Središnje teme Foruma bili su gospodarska i socijalna prava te prometna politika - dva područja kojima su se tijekom protekle godine bavili zajednički savjetodavni odbori i Kontaktna skupina u EGSO-u. Također, pitanje razvijenosti civilnoga dijaloga u zemljama Zapadnog Balkana isticano je u kontekstu nezamjenjivosti doprinosa organizacija civilnoga društva u provođenju reformi na putu ostvarenja članstva u EU.

 

Tijekom izlaganja i rasprava naglašavana je važnost uloge civilnog društva u demokratizaciji društava te procesima pridruživanja zemalja regije Europskoj uniji, te je opetovano isticano da su razina i kvaliteta djelovanja civilnog društva važni indikatori demokratizacije društva. Predstavljen je instrument Civil Society Facility (CSF) za jačanje civilnog društva u zemljama regije, odnosno njegova postignuća nakon dvogodišnjeg provođenja, temeljem kojih će se napraviti procjena stanja i potreba te po potrebi redizajnirati odnosno unaprijediti njegove mehanizme: namjera je kroz spomenuti instrument ojačati kapacitete civilnog društva u regiji do mjere da djeluje kao ravnopravan sugovornik i neizostavan partner vladama. Predstavnici EK napomenuli se da se posebna pozornost polaže u napore da se pomaže manjim, lokalnim organizacijama, posebno onima izvan velikih urbanih sredina.

Rasprava o samo-financiranju pokazala je da je kultura davanja i aktivizma još nedovoljno zaživjela da bi civilni sektor bio održiv. Okolnost povlačenja većeg broja stranih donatora dodaje na značaju sredstava  koje EU ulaže u razvoj i jačanje civilnog sektora.

 

U kontekstu sudjelovanja javnosti u oblikovanju javnih politika, u raspravi je isticano nedovoljno kvalitetno provođenje savjetovanja s organizacijama civilnoga društva pri donošenju odluka, Predstavnici EK napomenuli su da se, s obzirom na inzistiranje da OCD-i budu uključeni te da ih vlade uvažavaju, razmatra mogućnost uvođenja novog mjerila u Strategiju proširenja, koje bi se odnosilo na sudjelovanje OCD-a u postupcima odlučivanja. U tom je kontekstu su-predsjedateljica Zajedničkog savjetodavnog odbora EU - RH, Lidija Pavić-Rogošić, naglasila kako se, iako je civilno društvo trajno orijentirano na unapređenje, po pitanju transparentnosti financiranja civilnog sektora stanje u Hrvatskoj zadnjih godina poboljšava. Tome je pridonijelo donošenje Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila u postupku odobravanja financijske potpore iz sredstava državnoga proračuna udrugama. Dodatno je istaknula kako je zahvaljujući djelovanju Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlada RH usvojila Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u studenome 2009.

 

Predstavnici EK naglasili su također da će zaključci Foruma poslužiti za definiranje bolje suradnje između EGSO-a i partnera u zemljama zapadnog Balkana: suradnja se za sada uspješno odvija kroz zasebne zajedničke savjetodavne odbore za zemlje kandidatkinje (koji su za sada uspostavljeni s hrvatskom i Makedonijom) te Kontaktnu skupinu za ostale potencijalne kandidate s prostora Jugoistočne Europe, a temeljem preporuka sudionika Foruma radit će se i na unapređenju instrumenta potpore civilnom društvu.

  

U zaključcima ovogodišnjeg Foruma zagovara se aktivno uključivanje OCD-a u praćenje budućeg Ugovora o prometnoj zajednici kroz uspostavu Socijalnog foruma, ali i Foruma za okoliš. Dodatno je istaknuta važnost uključivanja svih zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u statusu promatrača u rad Europske agencije za osnovna prava (Hrvatska je pred dobivanjem tog statusa).

Zaključno je naglašeno kako je potrebno strateški pristupiti razvoju i osiguravanju održivosti OCD-a koji doprinose jačanju demokratskih institucija i praksi. U tom je kontekstu istaknuto kako bi bilo dobro razmotriti ideju uspostave dodatnog mjerila pri ocjenjivanju budućih poglavlja pregovora o pristupanju pojedinih zemalja Uniji – stanje razvijenosti civilnog društva – kako bi i same vlade shvatile važnost dugoročnijeg pristupa prema razvijanju pravnih i financijskih okvira koji omogućavaju razvoj civilnog društva.

 

Republika Hrvatska ocijenjena kao najnaprednija u regiji po pitanju ispunjavanja uvjeta za članstvo, te je u tom kontekstu razmatrana zahtjevnost tih uvjeta s obzirom na one primjenjivane u petom proširenju: predstavnici EK napomenuli su kako se nakon petog proširenja, a temeljem tada naučenih lekcija, zahtjevi za članstvo konkretnije formuliraju, kako bi se postiglo ujednačavanje unapređenja zakonodavnog okvira i stvarnih promjena u duhu istinskog dijaloga, jer stvarno stanje u praksi mora biti relevantni pokazatelj napretka u provođenju reformi. U tom smislu uloga EK bila je i jest podupirati doprinos OCD-a u procesu pristupanja, odnosno promjene odnosa spram civilnoga društva. Isticana je predanost procesu proširenja, u svrhu jačanja stabilnosti, pomirbe i prosperiteta cijele regije, te je 2014. odnosno 2020. navedena kao mogući rok za pristupanje svih zemalja u regiji.

 

Zaključke 3. Foruma te prezentacije svih izlagača kao i Mišljenja EGSO-a (na engleskome) možete preuzeti ovdje.

Zaključke Foruma na hrvatskome preuzmite ovdje.